Najnovije procjene pokazuju kako se u EU isporučuje, odnosno godišnje koristi oko 1,2 mlrd. tona biomase koja uglavnom dolazi iz primarnih izvora (1 mlrd. tona), kao što su poljoprivredne kulture (51,5%) i njihovi prikupljeni ostaci (9,9%), ispašana biomasa (11,7%), šumska biomasa (26,6%) te ribarstvo i akvakultura (0,3%). Continue reading →
Biomasa je i na EU razini najrašireniji energetski alat u borbi protiv klimatskih promjena i značajan obnovljivi izvor energije koji osigurava solidan prihod za vlasnike zemljišta te sigurne poslove za lokalne stanovnike. Biomasa se pridobiva na ruralnim područjima koja su presudna za razvoj mnogih država članica unutar EU-a. Continue reading →
Deseto izdanje energetske konferencije će krajem veljače u Zagrebu (24.02) promovirati najbolje europske i regionalne energetske prakse, kada je riječ o biomasi, peletima, kogeneracijama i općenito o temi OIE. Continue reading →
Partnerska suradnja HDK, CROBIOM-a i Hrvatskih šuma nastavlja se i na ovoj konferenciji, kojoj će nazočiti Uprava društva na čelu s predsjednikom Krunoslavom Jakupčićem, članovima Antom Sabljićem i Igorom Fazekašom te direktorima nadležnih sektora. HŠ su uložile znatna investicijska sredstva u nove tehnologije stoga će na konferenciji predstaviti ishode postojećih i planove budućih ulaganja. Godišnje HŠ plasiraju preko 940.000 tona sirovine za potrebe proizvodnje energije iz drva, a upravo je u tijeku javni poziv za količinu od 265.000 tona za istu namjenu.
Međunarodni karakter konferencije i sadržajnost planiranih tema, prepoznati su od niza Vladinih sastavnica. Pokroviteljstvo su prihvatili Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Predstavnici institucija aktivno će sudjelovati u radu konferencije, budući da je dio tema u njihovoj nadležnosti. Ranije su pokroviteljstvo prihvatili ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
Zagrebačka konferencija o biomasi tradicionalno okuplja sve važne protagoniste na šumi baziranih industrija u JIE, a potvrđeno je sudjelovanje predstavnika Srbijašume – Ješe Erčića, izvršnog direktora, delegacije Hercegbosanskih šuma na čelu s članom Uprave Davidom Mijočem te generalnog direktora Šuma Republike Srpske, Zorana Stojičića. Sudjelovanje je potvrdio i pomoćnik ministra u ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Goran Zubić. Važna karakteristika šumarskog sektora JIE je slaba iskorištenost biomase pa konferencija služi i kao mjesto izmjene najboljih praksi između šumarskog, drvno-prerađivačkog i energetskog sektora.
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU realiziralo je u prethodnom desetljeću nekoliko važnih projekata u području jačanja energetske tranzicije u obliku zamjene sistema na fosilna goriva pećima na pelet. MRRFEU koordinira i cjelokupno povlačenje EU sredstava, stoga je od velike važnosti što će na konferenciji sudjelovati operativni tim ministarstva. Temeljem rasprave, preporuka i zaključaka konferencije tim će izvršiti prijedloge dopune regulative i donošenja operativnih planova, koje mogu imati za cilj poboljšanje korištenja OIE na ruralnim područjima i realizaciju energetske tranzicije sukladno preporukama EU.
Europska unija provodi konzultacije oko održive financijske regulacije (SFR), a vrlo angažirana stajališta iznijele su vodeće europske udruge u području na šumi baziranog sektora, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije. Cilj je harmonizacija između direktive REDII i financijske regulacije (SFR), a vodeća udruga Bioenergy Europe smatra kako obnovljivi izvori energije, odnosno biomasa može biti snažan alat za ublažavanje klimatskih promjena. U strukturi uvoza energije u EU samo 4,1 % su OIE, dok ostatak otpada na fosilna goriva. Od uvezenih OIE oko 50% odnosi se na čvrstu biomasu, najviše iz Sjeverne Amerike. Cjelokupna rasprava sagledava aspekte uvoza energenata i njihov utjecaj na deforestaciju u svijetu, odnosno pitanje održivosti uvoza energenata.
Udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske i CROBIOM uputile su dopis Ministarstvu zaštite okoliša i energetike u kojem predlažu ubrzanje procesa energetske tranzicije te da se otklone prepreke s kojima se susreću nositelji ulagačkih projekata u obnovljive izvore, odnosno u preradu biomase. Skrenuta je pozornost na problematiku potrebnih dozvola za projekte kao i na potrebu usklađivanja rokova prethodnih rješenja s aktima za gradnju. Kako ističe Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, cilj je ostvariti pojačanu suradnju s nadležnim stručnjacima tijekom donošenja propisa, osnažiti regulativu i zakonodavni postupak te ostvariti pozitivan utjecaj na ulagačku klimu i ciljeve energetske politike RH.
U susjednoj Srbiji, uslijed velike količine poljoprivrednog ostatka, razvijena je prerada poljoprivredne biomase, najviše u poljoprivredni pelet. Unatoč očekivanjima i analizama tržišta, najveće tvornice peleta nisu uspjele opstati. Kako je prenio regionalni menadžer tvrtke Polytechnik, Viktor Radić, najveća tvornica kapaciteta 100.000 t je zatvorena, a na tržištu su ostali tek manji proizvođači kapaciteta do 20.000 t. Korištenje poljoprivrednog ostatka i njihovo eventualno suspaljivanje sa šumskom biomasom može biti izazov, posebice u priobalnim i otočnim ruralnim područjima.