Međunarodna energetska konferencija o biomasi i obnovljivim izvorima energije

Budućnost bioenergije u odnosu na fosilna goriva

MANJE OD TJEDAN DANA DO 10. MEĐUNARODNE ENERGETSKE KONFERENCIJE: Novosti i trendovi iz svijeta biomase i OIE

 

Manje od tjedan dana je ostalo do jubilarne 10. Međunarodne energetske konferencije o biomasi i OIE. I ovaj put više od 200 sudionika iz cijele Hrvatske, regije i EU upoznat će se s ključnim sektorskim temama i ponuditi rješenja za brojne izazove koji nas očekuju s energetskom tranzicijom.

Osim energetske tranzicije, ključne teme bit će i niskougljično gospodarstvo, ulaganja i financiranje, EU projekti te inovacije, a utvrdit će se i novi trendovi te upoznati najsuvremenije tehnologije. Kako do veće uporabe peleta za grijanje javnih objekata? Kako potaknuti energetsko poduzetništvo? Može li veće korištenje biomase otvoriti nova radna mjesta? Zašto se ukida feed-in tarifa i uvodi premijski sustav? – samo su neka od bitnih pitanja ovogodišnje konferencije.

Prijaviti se možete putem maila: info@drvniklaster.hr

SABORSKA OPORBA O STRATEGIJI ENERGETSKOG RAZVOJA: „Neambiciozna je i nije u skladu sa Zelenim planom!“

 

Prijedlog Strategije energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. saborska je oporba proglasila neambicioznim, a istaknula je i kako ne prati Zeleni plan Europske komisije.

U saborskoj raspravi oporbenjaci su istaknuli nedostatak konkretnih mjera, ciljeva i rokova. – Mi smo po proizvodnji električne energije iz solarne i sunčeve energije trenutno na 54 megavata instalirane snage, a da bi dostigli europski prosjek od 5% trebali bi imati 800 megavata – rekao je HSS-ov zastupnik Davor Vlaović.

Strategiju je komentirao i bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović. – To bi značilo spuštanje emisija za 95%, a to nije zacrtano niti u jednom vašem scenariju, vaš najambiciozniji plan je spuštanje emisija do 2050. za 74% – rekao je Dobrović i nadodao da je strategija nazadna te da nije u skladu s vremenom i izazovima koji su pred društvom i energetikom.

S druge strane, iz resornog ministarstva smatraju kako je strategija u skladu s europskim ciljevima. Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša Ivo Milatić istaknuo je kako je Hrvatska po korištenju obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije iznad prosjeka EU. Nadodao je i kako je izvjesno da će doći i do povećanja ciljeva vezanih za stakleničke plinove predviđenih u strategiji, što će ovisiti o financijskoj potpori i razvoju tehnologije.

HRVATSKA NA 9. MJESTU U EU: 37% energije za grijanje i hlađenje dolazi iz OIE

 

Eurostat je objavio kako su u 2018. godini obnovljivi izvori energije činili 21% ukupne energije koja se koristila za grijanje i hlađenje u EU. Taj je postotak duplo veći u odnosu na 2004. kada je taj udio iznosio 12%.

Među državama članicama, najviše se istaknula Švedska koja je koristila 65% energije za grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora. Slijede ju Latvija (56%), Finska (55%) i Estonija (54%).

S druge strane, OIE su se najmanje koristili u Irskoj i Nizozemskoj (6%) te Belgiji (8%) i Luksemburgu (9%). Hrvatska je na ovoj listi zauzela 9. mjesto (37%).

TUZLANSKI KANTON SUBVENCIONIRA PEĆI NA PELET: Izdvojeno je 500.000 KM

 

U sklopu mjera borbe protiv zagađenja zraka, Ministarstvo  prostornog uređenja i zaštite okoliša Tuzlanskog kantona tijekom ove godine će izdvojiti 500.000 KM za subvencije građanima koji kotlove na čvrsto gorivo odluče zamijeniti pećima na pelet. Subvencija će iznositi  maksimalno 2.000 KM po jednom korisniku, a planiraju se i druge subvencije za čišći okoliš.

Izdvojit ćemo i 500.000 KM za utopljavanje zgrada, a planirali smo i 800.000 KM za druge projekte koji se tiču zaštite okoliša, a među njima su i neki vezani za kvalitetu zraka – rekao je resorni ministar Elvir Rožnjaković i nadodao i da je i dalje na snazi Plan energetske efikasnoti javnih objekata, koji podrazumijeva utopljavanje objekata, ugradnju stolarije i kotlova na pelet u javnim objektima, odnosno školama, domovima zdravlja i policijskim stanicama, a za koji će ove godine biti izdvojeno 1,9 mil. KM.

AGROBIOMASA ZA ENERGETSKE SVRHE: ZEZ objavio javni poziv

 

Zelena energetska zadruga otvorila je javni poziv za inicijative koje žele iskoristiti potencijal agrobiomase u energetske svrhe. Poziv je objavljen u sklopu EU projekta AgroBioHeat iz programa Obzor 2020, a s ciljem da se osvijesti o potencijalu agrobiomase i promovira njeno iskorištavanje.

Prijaviti se mogu gradovi, općine, OPG-ovi, zadruge i zainteresirani građani koji vide potencijal za potrošnju agrobiomase za proizvodnju topline u malim objektima (manjim od 500 kWt), a poziv je otvoren do 24. veljače.

Poziv je usmjeren na dionike koji namjeravaju koristiti lokalno proizvedenu agrobiomasu, poput slame, ostataka rezidbe vinograda, voćnjaka, komina masline ili energetskih kultura za proizvodnju topline, bilo za grijanje, vodu, toplinu ili procesnu paru. Instalacija mora biti moderna, automatizirana s provjerenim tehnologijama za učinkovitu upotrebu agrobiomase te sa niskim udjelom emisija – poručili su iz ZEZ-a.

ZAUSTAVLJEN RAST EMISIJA CO2: Pozitivni rezultati Međunarodne agencije za energiju

 

Unatoč suprotnim očekivanjima, rast globalnih emisija ugljičnog dioksida iz proizvodnje električne energije zaustavljen je u 2019. godini, pokazuju podaci  Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Nakon dvije godine rasta, globalne emisije su tijekom 2019. ostale nepromijenjene i iznose 33 gigatona, usprkos rastu svjetskog gospodarstva od 2,9 posto. Kao jedan od glavnih razloga zaustavljanja rasta emisija navode se OIE te korištenje prirodnog plina umjesto ugljena i veća proizvodnja nuklearne energije.

Sada trebamo naporno raditi kako bismo bili sigurni da se 2019. pamti kao godina konačnog vrhunca globalnih emisija, a ne kao još jedna u kojoj se tek zaustavio njihov rast –  rekao je Fatih Birol, izvršni direktor IEA.